Copyright 2021 - Udruga za ruski jezik i kulturu, Zagreb, Hrvatska - Хорватия - Kroatio

Detalji

 

U tekstu autor iznosi glavne pojedinosti oko početaka izgradnje vicinalne željeznice, nazvane „Samoborček“ i prometovanja vlakova na uskotračnoj pruzi od Zagreba do Samobora, kao i kasnije do povezivanja dotične pruge do Bregane u sklopu različitih poduzeća. Slijedi osvrt na uklapanje Pionirske željeznice u Zagrebu u Gradske željeznice i njihovo poslovanje u sklopu integracije sa gradskim prijevoznikom ZET-om i nakon toga prestanka rada zbog nastajanja gubitaka. Nakon ukidanja ove željezničke pruge, Hrvatske željeznice imale su prijedlog za gradnju pruge normalnog kolosijeka od Podsuseda do Samobora i Bregane, a koji nije realiziran. Sam problem starog „Samoborčeka“ obuhvaća tehničke, ekonomske i društvene aspekte. To je svakako sociološki problem, pogotovo kada je potrošačko društvo praćeno individualizmom, postalo jedna od osnova za ekspanziju individualnog automobilskog prijevoza, i za tu relaciju. 

Detalji

Povijest europskog humanizma započela je u drevnoj Grčkoj. Ksenofan iz Kolofona (565-473) držao je da je čovjek onoliko čovjek koliko ima razuma. Heraklit iz Efeza (544-480) je pozivao sunarodnjake da se oslobode mitova te se oslone na razum. Anaksagora (500-428) je zbog svoje teze da je Sunce užarena masa bio osumnjičen kao ateist i prognan iz domovine. Zenon (490-430) je govorio da bi svi ljudi trebali biti sugrađani, prijatelji i slobodni, i to u jedinstvenom državnom poretku za sve ljude. Empedoklo (483-423) je među prvima pokušao dokazati evoluciju svijeta i živih bića iz prvobitne cjeline, a na temelju djelovanja prirodnih sila. Protagora iz Abdere (481-411) je isticao da je  “čovjek mjera svih stvari”, da je nužno suočavati različita mišljenja te da se, premda odgoj nije svemoćan, vrlina može naučiti. Demokrit (460-370) je nastojao sjediniti znanje i čovječnost, pozivao je suvremenike na umjerenost u uživanju i harmoničan život.

  1. Novi zagrebački antikvarijat
  2. Ivan Česmički - renesansni humanist iz Središnje Hrvatske
  3. sir Thomas More - kršćanin ili komunist?
  4. Religioznost Benjamina Franklina
  5. Nikolaj Berdjajev - kritičar demokracije
  6. Demokrit - umjereno, uravnoteženo, razborito!
  7. Immanuel Kant - najznačajniji europski prosvjetitelj
  8. Bertrand Russell - humanist 20. stoljeća
  9. Istaknuti francuski prosvjetitelj - Claude Adrien Helvétius
  10. Arthur Schopenhauer - lijek protiv naivnosti?
  11. Aristotel - misaoni putokaz zapadne civilizacije
  12. Interview s Ivanom Supekom
  13. Digoen iz Sinope - mudrac ili čudak?
  14. Marko Aurelije - biti vladar i biti plemenit
  15. Smrt je krajnji cilj ljudskog života
  16. Tko kaže da su knjige preskupe?
  17. Globalna kriza i naša svakodnevica
  18. Marko Tulije Ciceron - učitelj vrline i mudrosti
  19. Istaknuti njemački prosvjetitelj - Johann Gottfried Herder
  20. Erazmo - humanist za sva vremena
  21. Tvrtko Švob - hrvatski biolog i humanist
  22. Dražan Gunjača - hrvatski antiratni pisac
  23. Marcus Antonius de Dominis - prerani ekumenizam?
  24. J. A. Komenský - veliki češki humanist
  25. Michael Servetus - zbog humanizma na lomaču!
  26. Religioznost Lava N. Tolstoja
  27. Ivan Supek - hrvatski humanist svjetskog ugleda
  28. Hrvatski slavenofil: Juraj Križanić (1618.-1683.)
  29. Kršćanski humanizam
  30. Unitarijansko-univerzalistički lekcionar
  31. Humanizam i religija
  32. L. L. Zamenhof - univerzalna religija na univerzalnom jeziku
  33. Poljski unitarijanci - Bracia polscy
  34. Što je unitarijanizam?
  35. Ivan Supek o humanizmu
  36. Mala zbirka mudrih izreka
  37. Humanistički pogled na svijet
  38. Svjetski humanistički pokret
  39. Humanistička sekcija