Copyright 2020 - Udruga za ruski jezik i kulturu - Общество русского языка и культуры - Societo pri la rusa lingvo kaj kulturo

Evo male zbirke mudrih i poučnih izreka (maksima, sentenci, aforizama) u duhu univerzalno-humanističkog i univerzalno-religijskog svjetonazora sastavljača. Naravno, ova mala zbirka ne pretendira biti cjelovitim svjetonazorskim priručnikom za svaku životnu situaciju i svaka izreka sigurno nije svakome mudra. Tim više, što se radi o izrekama prihvatljivim zapravo samo religioznim, makar i najuniverzalnije religioznim, ljudima. Humanistički svjetonazor nije nužno religiozan, baš kao što nije nužno ni nereligiozan, štoviše, nije nužno niti areligiozan. Pitanje religioznosti, naročito pitanje kakva religioznost i za koga, stvar je osobnog izbora, osim u slučaju ljudi čija religioznost zavisi o religioznosti većine ljudi oko njih, tj. od toga koja religija - stjecajem povijesnih okolnosti - na određenom teritoriju dominira, postavši mjesnom ili čak nacionalnom tradicijom.

BESMRTNOST

Što naš život postaje više duhovan to više vjerujemo u besmrtnost.
(Tol.)


BOG

Može li se smatrati posljedicom pukog slučaja, da je sve tako promišljeno napravljeno?
(Sok. 1,1)

U svim vremenima i u svim narodima postojala je vjera da neka nevidljiva Moć upravlja svijetom.
(Tol.)

Kako je veliko Božje milosrđe, tako je velika i njegova strogost.
(Sir. 16,12)

Nebo nad nebesima ne može obuhvatiti Svevišnjega, još manje to može građevina što ju je čovjek sagradio.
(I-a Kr. 8,27)

Loše je ako čovjek nije svjestan Boga, ali je još gore ako čovjek smatra Bogom ono, što Bog nije.
(Tol.)

U Boga nema pristranosti.
(Pav. - Rim. 2,11)

Bogom nazivamo ono neshvatljivo, nevidljivo, bestjelesno, što daje život svemu što postoji.
(Tol.)

Jedan je isti Gospodin svih ljudi.
(Pav. - Rim. 10,12)


ČAST

Čast svoga bližnjega čuvaj kao svoju vlastitu.
(Izr. 2,10)


ČOVJEČANSTVO

Obzirom da se primitivni ljudi ne mogu uzdići na razinu plemenitijih, ne preostaje im drugo do plemenitije ljude spuštati na svoju razinu.
(Schop.)

Ima mnogo izopačenosti i nečistoće među ljudima.
(Arist. 1176a)

Što plemeniti ljudi pokrenu s visokim ciljem, u to se uskoro uvuku prostaci, koji cijelu stvar izopače.
(Schop.)

Cijeli je ljudski rod jedan zajednički organizam.
(Aur. 4,4)

Za nejednakost među ljudima krivi su jednako oni koji se uznose nad ostale ljude, kao i oni koji se ponižavaju pred onima što se uznose.
(Tol.)

Bez etičke kulture čovječanstvu nema spasa.
(Einst.)


ČOVJEK

I ondje gdje nema ljudi nastoj biti čovjekom.
(Hil. Izr. 2,6)

Bog je čovjeku dao razum te mu otkrio dobro i zlo.
(Sir. 17,6-7)

Narav nijednog čovjeka nije takva, da bi mogao biti prepušten sebi samome, kako bi činio što ga je volja.
(Schop.)

Zao čovjek može učiniti deset tisuća puta više zla nego životinja.
(Arist. 1150a)

Ljudi koji zauzimaju visoke položaje u društvu rijetko imaju i visoku moralnu vrijednost.
(Arist. 1158a)

Mnogi će prvi biti posljednji, a mnogi posljednji bit će prvi.
(Isus - Mat. 19,30)

Nije moguće ostvariti osobne interese neovisno o interesima obitelji i društva.
(Arist. 1142a)

Nije istinska moć pobijediti druge ljude, nego - pobijediti sebe samog.
(Tol.)

Pozitivnost karaktera više se očituje u činjenju, nego u primanju dobra, i više u činjenju dobra, nego u nečinjenju zla.
(Arist. 1120a)

Bez religijsko-etičkih pouka ljudi postaju divlji.
(Sal. 29,18)


DAN

Svaki je dan jedan mali život.
(Schop.)


DJECA

Vrlo je važno, štoviše presudno, usvojiti dobro ponašanje već u djetinjstvu.
(Arist. 1103b)

Dijete prepušteno samome sebi sramoti svoje roditelje.
(Sal. 29,15)


DJELA

Sve što se koristi, može se koristiti kako u dobru tako i u lošu svrhu.
(Arist. 1120a)

Tko ne nalazi zadovoljstvo u činjenju dobrih djela, nije dobar čovjek.
(Arist. 1099a)

Tko škrto sije, škrto će i žeti.
(Pav. - 2 Kor. 9,6)

Plemenit se čovjek stidi, ako su mu riječi plemenitije od djela.
(Konf.)


DOBRO

Dobro stablo donosi dobre plodove, a trulo stablo donosi loše plodove.
(Isus - Mat. 7,17)

Postupanje u skladu s vrlinom najviše je dobro.
(Arist. 1099b)

Priroda je Dobra lijepa, a Zla - ružna.
(Aur. 2,1)

Nije stvar u tome, da se raspravlja kakav treba biti dobar čovjek, nego da se takvim bude.
(Aur. 10,16)


DRŽAVA

Državni je aparat prepreka bezgraničnoj ljudskoj nepravdi.
(Schop.)

Države kršćanskoga svijeta ne samo da su dostigle, nego su u naše vrijeme i prekoračile granicu koju su dostigle antičke države prije no što su propale.
(Tol.)


GOVOR

Gdje je mnogo riječi neizbježan je grijeh.
(Sal. 10,19)

Ne privikavaj se na vulgarne riječi, jer u njima ima grijeha.
(Sir. 23,13)

Ne razgovaraj mnogo s bezumnikom.
(Sir. 22,13)

Ne odgovaraj prije no što ti je postavljeno pitanje.
(Sir. 11,8)

Vrijeme prolazi, ali izgovorena riječ ostaje.
(Tol.)

Neka tvoje riječi budu prema Božjem zakonu.
(Sir. 9,15)


GREŠNOST

Odvratan je pred Svevišnjim put grešnika.
(Sal. 15,9)


GRIJEH

Ništa nije skriveno što se neće doznati.
(Isus - Mat. 10,26)

Svagdje su oči Svevišnjega.
(Sal. 15,13)


GRIJESI

Svatko će od nas odgovarati pred Bogom za sebe.
(Pav - Rim. 14,12)

Svatko tko čini grijeh rob je grijeha.
(Isus - Iv. 8,34)

Gdje nema kajanja, nema ni popravljanja.
(Arist. 1150a)

Korijeni su grijeha pohlepa, ljutnja i neznanje.
(Buda M.9)

Ako si griješio, ne griješi više, a za učinjene grijehe moli oproštenje.
(Sir. 21,1)


LJUBAV

Ljubav ne čini zlo bližnjemu.
(Pav. - Rim. 13,10)


MIR

Budi onaj koji voli mir i teži miru.
(Hil. Izr. 1,12)

Blaženi mirotvorci, sinovima će se Božjim zvati.
(Isus - Mat. 5,9)


MUDROST

Početak je mudrosti strah pred Svevišnjim.
(Sal. 9,10)

Tko pušta život neka teče sam po sebi, taj živi kaotično.
(Schop.)

Tko umnožava učenje, umnožava mudrost.
(Hil. Izr. 2,7)


NOVAC

Gdje se sve mjeri novcem, sve najvrednije dopada ruku najgorih ljudi.
(Mor.)


OBRAZOVANJE

Odgojno kažnjavanje je ljekovito.
(Arist. 1104b)

Plemenite riječi mogu ohrabriti plemenitost pojedinaca koji već imaju plemenitu narav, ali na mnoštvo u tom smislu djeluje samo strah od kažnjavanja što boli.
(Arist. 1179b)


OBREDI

Ako čovjek nije dobar - kakva je korist od obreda?
(Konf.)

Spas nije u obredima niti u ispovijedanju vjere.
(Tol.)


OPREZ

Čuvaj se lažnih proroka što dolaze u ovčjem ruhu, a iznutra su grabežljivi vuci.
(Isus - Mat. 7,15)

Ne otvaraj srce svakom čovjeku i ne očekuj od svakog čovjeka dobro.
(Sir. 8,19)

Mudar čovjek pazi na svoj put.
(Sal. 14,15)

Ako je netko bezobziran u malim stvarima, bez obzira na štetu po druge ljude, taj će se sigurno i u velikim stvarima ponijeti loše.
(Schop.)


PATNJE

Patnje zbog nerazboritog života potiču ljude da razumiju potrebu razboritog življenja.
(Tol.)


POHLEPA

Oči ljudske ne mogu se zasititi.
(Sal. 27,20)

Više se voli ono, što se teže stiče.
(Arist.)


POSJEDOVANJE

Plemenit se čovjek brine u prvom redu o svojoj duši, primitivan - o svojoj imovini.
(Konf.)

Bolje je malo, s pravednošću, nego velika dobit, ali nepravedno stečena.
(Sal. 16,18)

Tko umnožava imovinu, umnožava i brige.
(Izr. 2,7)

Za sreću je potrebno i posjedovanje materijalnih dobara.
(Arist. 1099b)

Da bi čovjek mogao pomagati druge mora i sam nešto posjedovati.
(Arist. 1099b)

Mudar čovjek, kada je potrebno, smanjuje vlastite potrebe, da bi sačuvao ili proširio svoju slobodu.
(Schop.)

Ako jedan čovjek ima mnogo nepotrebnih stvari, mnogi nemaju niti najpotrebnije stvari.
(Tol.)


POVJERENJE

Što ti je povjereno ne prenosi drugima.
(Sir. 19,7-8)


PRAVEDNOST

Na dobro uzvrati dobrim, a na zlo - pravednošću.
(Konf.)

Pravednost svakome daje prema zasluzi.
(Arist.)

Pravednost se sastoji u razmjernosti.
(Arist. 1131b)

Pravednost se često smatra najvećom vrlinom.
(Arist. 1129b)

Što više pravde, to više mira.
(Izr. 2,7)

Pravednost osnažuje zemlju.
(Sal. 29,4)

Uzvraćajući na dobro dobrim - potiče se ljude na dobro, a uzvraćajući na zlo zlim - opominje se ljude da ne čine zlo.
(Konf.)


PRAVI PUT

Pravi je put onaj koji odgovara nama i koji priliči s obzirom na druge.
(Izr. 2,1)

Široka su vrata i širok je put koji vodi u propast.
(Isus - Mat. 7,13)


PRIJATELJI

Prijateljstvo s dobrim ljudima vježbanje je u vrlini.
(Arist. 1170a)

Dobar je čovjek prirodan odabir za drugog dobrog čovjeka.
(Arist. 1170a)

Dobar se čovjek odnosi prema svom prijatelju kao prema samome sebi.
(Arist. 1170b)

I kad bi čovjek posjedovao sva dobra ovoga svijeta, ne bi odabrao život bez prijatelja.
(Arist. 1155a)

Što je neki čovjek plemenitiji, teže nalazi prijatelje.
(Schop.)

Opaki ljudi postaju prijatelji isključivo radi vlastite ugode ili koristi.
(Arist. 1157a)

Ne može zao čovjek steći dobre prijatelje.
(Sok. 2,6)

Često je prijatelj odaniji od brata.
(Sal. 18,24)

Istinsko je prijateljstvo samo ono, koje povezuje dobre ljude.
(Arist. 1156b)


RAZUM

Razuman čovjek izbjegava sve što je previše, jednako kao i nedovoljno, te uvijek teži sredini.
(Arist. 1106b)


SAVJEST

Blago čovjeku kojega ne optužuje vlastita savjest.
(Sir. 14,2)


SKROMNOST


Pretjerana skromnost može biti prikrivena oholost.
(Arist. 1127b)


SLOGA


Nije moguća dugotrajna sloga između opakih ljudi.
(Arist. 1167b)


SMRT

Što je neki čovjek bolji manje se boji smrti.
(Tol.)

Ne razumijemo niti život, kako bismo mogli razumjeti smrt?
(Konf.)

Zašto se spremamo za noć, za sutrašnji dan, za zimu, a ne - za smrt?
(Tol.)


SRDŽBA

Ni sa kim ne ulazi bezrazložno u sukob.
(Sal. 3,30)


SREĆA

Sretno živi tko uvijek postupa prema vrlini.
(Arist. 1179a)

Čovjek ne može biti sretan bez izvanjskih dobara, ali niti mnoga izvanjska dobra nisu potrebna da bi čovjek bio sretan.
(Arist. 1179a)

Tko tvrdi da je čovjek razapet na spravi za mučenje sretan, ako je samo dobar, govori čiste gluposti.
(Arist. 1153b)

Najlakše se ruši sreća građena na preširokom temelju.
(Schop.)


SREDINA

Ovisi o konkretnom slučaju, i individualnom shvaćanju, gdje i koliko je dopušteno odstupiti od sredine između dvije krajnosti, ali treba u ponašanju uvijek nastojati oko sredine.
(Arist. 1126b)

Izuzetno je teško postići sredinu u postupcima, jer jedni naginju jednome, a drugi drugome.
(Arist. 1109b)


STRPLJENJE

Nestrpljiv čovjek čini nerazboritosti.
(Sal. 14,17)

Ne čini ništa prije no što promisliš pa se nećeš kajati.
(Sir. 32,19)


SUĐENJE

Ne sudi prema vanjštini, nego sudi pravično.
(Isus - Iv. 7,24)


SUOSJEĆANJE

Ne pomaži grešnika jer će ti uzvratiti dvostrukim zlom za primljeno dobro.
(Sir. 2,4-5)

Ne odbij činiti dobro potrebitima.
(Sal. 3,27)

U nevolji blista vrlina.
(Arist.)


SVAĐA

Kloni se svađa pa ćeš manje griješiti.
(Sir. 28,8)

Svađa i uzajamno optuživanje najčešće se javljaju ondje gdje ili jednaki ne dobivaju jednako, ili nejednaki jednako dobivaju.
(Arist. 1131a)


SVIJET

Ovaj je svijet nalik predvorju budućega svijeta.
(Izr. 4,16)


SVRHA

Svako djelo Svevišnjega ima svoju svrhu.
(Sal. 16,4)

Priroda ne radi ništa što nije potrebno.
(Arist.)


ŠALE

Trenuci odmora i šale potrebni su u životu, ali i u njima treba se pridržavati razborite sredine.
(Arist. 1128a-b)


TOLERANCIJA

Plemeniti je čovjek prema svakome velikodušan i pun razumijevanja, neplemeniti čovjek nema razumijevanja prema drugima i nije ni prema kome velikodušan.
(Konf.)


ULJUDBA

Uljudba uljepšava život dobrih ljudi.
(Arist.)


UZNOSITOST

Biti uznosit prema ljudima koji stoje na višoj društvenoj stepenici nije nemoralno, ali činiti isto prema ljudima koji stoje na nižoj stepenici - prostački je.
(Arist. 1124b)


UŽITAK

Ne usrećuje svaki užitak, nego samo onaj koji je razborit i doličan.
(Mor.)

Ne odbacuj trenutnu sreću i ne propuštaj dozvoljeni užitak.
(Sir. 14,14)


VELIKODUŠNOST


Velikodušnost se ne mjeri apsolutnom vrijednošću dara, nego njegovom vrijednošću u usporedbi s imovinom darovatelja.
(Arist. 1120b)

Nije velikodušan onaj, tko daje darove onima kojima darovi nisu potrebni.
(Arist. 1120a)

Obično se pamti ljude kojima se učinilo neko dobro, ali ne i one od kojih je neko dobro primljeno.
(Arist. 1124b)


VESELJE

Veselo srce ozdravljuje.
(Sal. 17,22)


VINO

Vino, koje se prije u pravo vrijeme i u pravoj količini, razveseljuje srce i raduje dušu.
(Sir. 31,28)


VJEČNOST

Ništa ne nestaje u ništa, jer nije ni postalo iz ništa.
(Aur. 5,13)

Ne propusti zamijetiti kako su kratkovječna ljudska djela.
(Aur. 4,48)


VOLJA

Ako o nama ovisi da li ćemo činiti nešto dobro, onda o nama ovisi i da li ćemo učiniti nešto loše: o svojoj čestitosti i nečestitosti odlučujemo sami.
(Arist. 1113b)


VRLINA

Tko teži vrlini, drag je Svevišnjemu.
(Sal. 15,9)

Moralne osobine nestaju jednako zbog pretjeranog kao i zbog nedovoljnog nastojanja oko njihove primjene.
(Arist. 1104a)

Vježbom se vrlina stiče, a bez vježbe se gubi.
(Arist. 1103b)


ZABAVLJANJE


Igru i zabavu čovjek treba da bi se odmorio od napornog rada.
(Arist. 1176b)

Nije sreća u zabavljanju, nego u djelovanju koje je u skladu s vrlinom.
(Arist. 1177a)


ZAKON

Zakoni su općeniti propisi, ali brojni su pojedinačni slučajevi koji ne mogu biti pravično riješeni na temelju općenitih propisa.
(Arist. 1137b)

Moralni autoritet zakona je bolji od moralnog autoriteta čovjeka s apsolutnim pravom, jer zakon ne može biti predmetom mržnje zato što je u suprotnosti s nečijim nagonima.
(Arist. 1180a)

Prepušta se zakonu da vlada, a ne jednome čovjeku, jer je čovjek sklon koristiti vlast za vlastiti probitak.
(Arist. 1134b)


ZAVIST

Ne zavidi grešniku, jer ne znaš kakav će mu biti kraj.
(Sir. 9,11)


ZLATNO PRAVILO

Što ne želiš da drugi čini tebi, ne čini ni ti drugome.
(Hil. Shabat 31a)

Što želiš da drugi čini tebi, čini i ti drugome.
(Isus - Mat. 7,12)

Što ne želiš da drugi ljudi čine tebi, nemoj niti ti činiti drugim ljudima.
(Konf.)


ZLO

Ima postupaka koje nitko nikada ne smije činiti, čak i pod prijetnjom vlastite smrti u najužasnijim mukama.
(Arist. 1110a)

Čovjek se lako navikne i na najgori život, samo ako svi ljudi oko njega tako žive.
(Tol.)

Zlo ne prestaje biti zlom jer ga vrlo mnogo ljudi čini. (Tol.)

Nigdje na svijetu nema mjesta gdje bi se čovjek mogao sakriti od svojih zlodjela.
(Buda DHP.127)


ZNANJE

Malo zna tko ima malo iskustva.
(Sir. 34,10)


ŽIVOT

Prve su životne potrebe: voda, hrana, odjeća i dom.
(Sir. 19,21)

Treba sve činiti, govoriti i misliti kao da već moramo napustiti život.
(Aur. 2,11)

Naš život u svom početku izgleda bezgraničan, ali kada se baci pogled s njegovog kraja, vidi se da je on vrlo kratak.
(Schop.)

Pravi zakon života tako je jednostavan, tako jasan i tako razumljiv, da se ne može pogrešan život opravdati nepoznavanjem zakona života.
(Tol.)


************

Izreke je iz dolje citiranih izvora izabrao, pripremio te prema potrebi na hrvatski jezik (prema smislu) preveo - Mato Špekuljak.

I-a Kr. (Prva knjiga o Kraljevima; LA SANKTA BIBLIO, la Malnova Testamento tradukita de L. L. Zamenhof, Londono-Edinburgo)
Arist. (Aristotel; Aristotel NIKOMAHOVA ETIKA, "BIGZ", Beograd 1980; Diogen Laertije ŽIVOTI I MIŠLJENJA ISTAKNUTIH FILOZOFA, "BIGZ" Beograd 1979; Jadranka Kalenić MUDROST GRČKE ANTIKE, "MGV" Zagreb 1999)
Aur. (Aurelije; Marko Aurelije SAMOMU SEBI, "CID", Zagreb 1996)
Buda (Buda; TAKO JE GOVORIO BUDA, "Grafos", Beograd 1986)
Einst. (Einstein; Albert Ajnštajn MOJA SLIKA SVIJETA, "Narodna prosvjeta", Sarajevo 1955)
Hil. (Hilel; TALMUD, "BIGZ", Beograd 1990)
Konf. (Konfucije; IZABRANI SPISI (Laoce, Konfucije, Čuangce) "Prosveta", Beograd 1983)
Isus (Isus; LA SANKTA BIBLIO, la Nova Testamento tradukita de Brita Biblia Komitato, Londono-Edinburgo)
Mor. (Thomas More; Tomas Mor UTOPIJA, "Kultura", Beograd 1964)
Izr. (Izreke otaca; TALMUD: Izreke otaca, "BIGZ", Beograd 1990)
Pav. (Pavao; LA SANKTA BIBLIO, la Nova Testamento tradukita de Brita Biblia Komitato, Londono-Edinburgo)
Ps. (Psalmi; LA SANKTA BIBLIO, la Malnova Testamento tradukita de L. L. Zamenhof, Londono-Edinburgo)
Sal. (Salomon; LA SANKTA BIBLIO, la Malnova Testamento tradukita de L. L. Zamenhof, Londono-Edinburgo)
Sir. (Sirah; JERUZALEMSKA BIBLIJA, "Kršćanska sadašnjost", Zagreb, 1994)
Sokr. (Sokrat; Ksenofont USPOMENE O SOKRATU, "BIGZ", Beograd 1980)
Schop. (Schopenhauer; A. Šopenhauer PARENEZE I MAKSIME, "Grafos", Beograd 1978)
Tol. (Tolstoj; L. N. Tolstoj "Zakon nasilija i zakon ljubvi" i "Put žizni" http://lib.ru/LITRA/TOLSTOJ )

 

Ilustracija: http://www.uni-heidelberg.de/fakultaeten/philosophie/zegk/histsem/mitglieder/ls_maissen_contact_engl.html