Copyright 2020 - Udruga za ruski jezik i kulturu - Общество русского языка и культуры - Societo pri la rusa lingvo kaj kulturo

Aristotel (384-322 pr.K.) antički je grčki filozof koji je stoljećima bio misaoni putokaz zapadnoj civilizaciji. Bio je jedan od najuniverzalnijih mislilaca. Odlikovao se briljantnim umom i opsežnim znanjima. Aristotel je osnovao tzv. "peripatetičku školu", gdje se šetajući raspravljalo na izabrane teme. Imao je mnogo učenika. Autor je više od 400 djela, brojnih traktata i izreka. Cilj je života, po Aristotelu, prakticiranje vrline. Ali sama vrlina nije dostatna za sreću, poželjna su također tjelesna (npr. zdravlje, snaga, ljepota…) i materijalna dobra (npr. bogatstvo, plemenito podrijetlo…). Poroci pak, prema Aristotelu, unesrećuju čovjeka čak i ako raspolaže tjelesnim i materijalnim dobrima. Što se strasti tiče, Aristotel je držao da niti mudar čovjek ne može biti slobodan od strasti, ali, za razliku od onoga koji nije mudar, on ih razborito (umjereno) prakticira, te nije njihov rob. Zagovarao je jedinstvo etike i politike.


          MALI IZBOR ARISTOTELOVIH MISLI

  • Za puno zadovoljstvo životom čovjeku su potrebna i vanjska i unutrašnja dobra. (1360b)
  • Sreću pružaju plemenito porijeklo, brojni i valjani prijatelji, bogatstvo, valjano i brojno potomstvo, zdravlje, ljepota, snaga, stastitost, ugled, čast, razboritost, hrabrost, pravednost, trezvenost… (1360b)
  • Pametan čovjek izbjegava kako ono što je suvišno, tako i ono što je nedovoljno, te teži sredini. (1106b)
  • Koliko i kakvo prekoraćenje mjere je za osudu, određuju pojedinačni slučaj i individualno shavaćanje. (1126b)
  • Ima osjećaja i radnji koje su loše po sebi, te se kod njih ne može govoriti o pravoj mjeri; takvi su naprimjer zluradost, bestidnost, zavist, a od radnji preljub, krađa, ubojstvo. (1107a)
  • Hrabrost je sredina između plašljivosti i lude smjelosti, a sredina između rasipnosti i škrtosti je - velikodušnost. (1107b)
  • Ima stvari na koje nitko ne smije dopustiti da bude prisiljen, ni po cijenu smrti u najstrašnijim mukama. (1110a)
  • Ako je u našoj vlasti učiniti nešto dobro, onda je u našoj vlasti i učiniti nešto loše. (1113b)
  • Sve što se upotrebljava može se upotrijebiti dobro i loše. (1120a)
  • Najviše voljeti uživanja koja su nam zajednička sa životinjama - životinjski je. (1118b)
  • Svi ljudi nalaze zadovoljstvo u jelu, piću i seksu, samo ne svi u pravoj mjeri. (1154a)
  • Čovjek ne postaje bogatiji samo povećavanjem postojećeg bogatstva, nego i smanjivanjem izdataka. (1359b)
  • Sramno je izvlačiti dobit iz niskih i prljavih stvari, kao i od nemoćnih osoba. (1383b)
  • Pozitivnost karaktera se više ogleda u vršenju onoga što je dobro, nego u nevršenju onoga što je loše. (1120a)
  • Stupanj velikodušnosti određuje veličina imovine darovatelja (a ne apsolutna vrijednost onoga što se daruje). (1120b)
  • Podnositi uvrede bez ljutnje i mirno gledati vrijeđanje bližnjih znak je ropske prirode. (1126a)
  • Pravedno je ono što stvara i održava sreću uopće, te ono što je stvara u državnoj zajednici. (1129b)
  • Svađe i sukobi nastaju ili kada jednaki ne dobivaju jednako, ili kada oni koji nisu jednaki dobivaju i uživaju jednako. (1131a)
  • Ljudi su skloni upotrijebiti vlast u vlastitu korist, stoga se vlast ne povjerava jednom čovjeku nego zakonu. (1134b)
  • Većina se ljudi ne uzdržava od ružnih postupaka zbog sramote, nego zbog (straha od) kazne. (1179b)
  • Gdje nema kajanja nema ni popravljanja. (1150a)
  • Mudar je onaj čovjek koji ispravno rasuđuje o svemu što vodi pravilnom načinu života. (1140a)
  • Nije moguće ostvariti osobne interese neovisno o interesima obitelji i šire zajednice. (1142a)
  • Dobar se čovjek odnosi prema svom prijatelju kao prema samome sebi. (1170b)
  • Opak čovjek može učiniti deset tisuća puta više zla nego životinja. (1150a)
  • Ima mnogo pokvarenosti i prljavštine među ljudima. (1176a)
  • Rijetki ljudi sjedinjuju u sebi visok socijalni položaj i moralne vrijednosti. (1158a)


Izvori: Aristotel NIKOMAHOVA ETIKA, "BIGZ" Beograd 1980. i Aristotel RETORIKA "Nezavisna izdanja 40" Beograd 1987.