Copyright 2018 - Udruga za ruski jezik i kulturu - Общество русского языка и культуры - Societo pri la rusa lingvo kaj kulturo

Artur Mogutov od 2008 godine rukovoditelj je projekta "Russian Worldwide. Частные меценаты Russian Worldwide. Privatni mecene". Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u zagrebu, povodom otkrivanja poprsja A. S. Puškina na zagrebačkom Bundeku, donirao je jedno od prvih izdanja djela A. S. Puškina. U povodu istog tog događaja darovao je i Skupštini grada Zagreba sabrana djela velikog ruskog pjesnika. Jedan je od organizatora Okruglog stola 2016. godine u Građanskoj komori (Общественная палата) Ruske Federacije, koji je održan pod nazivom "Rusko-hrvatska kulturna suradnja". Taj je okrugli stol pomogao uvođenje hrvatskog jezika u neke ruske škole te niz drugih projekata. Artur aktivno podržava zagrebačku Udrugu za ruski jezik i kulturu, posebno u Građanskoj komori Ruske Federacije.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Elena Aleksandrovna Kojranskaja rođena je 1963. godine u Moskvi. Završila je Moskovski državni pedagoški institut stranih jezika "Morice Torez". Godinama je predavala engleski na svim razinama i u svim dobnim skupinama, izvodila nastavu koristeći multimedijalnu tehniku, pisala metodičke priručnike, pripremala studente za obranu diplomskih radnji. Predavala je ruski jezik kao strani na Moskovskom državnom institutu međunarodnih odnosa koji ima status sveučilišta. Sada radi kao profesorica engleskog jezika u Školi stranih jezika "Terra" u Sankt Peterburgu. Ima certifikat University of Cambridge i diplome British Council za pripremanje međunarodnih i nacionalnih ispita, ima diplomu Unesco iz metodike predavanja. Vlada računalnim tehnologijama na razini solidnog korisnika. 2010. godine za primjerno služenje domovini i visokovrijedne radove s područja obrazovanja i odgoja dobila je nagradu vladarice Velike kneginje Marije Vladimirovne u ime Ruskog carskog doma. Počasna je članica i suradnica Udruge za ruski jezik i kulturu.

Elena Viktorovna Beljajeva rođena je u Moskvi. Po završetku srednje škole studirala je engleski i njemački jezik na Moskovskom državnom pedagoškom sveučilištu. Završivši studij radila je kao profesorica u srednjoj školi, referentica u Institutu vojne povijesti Ministarstva obrane, zatim kao prevoditeljica na Državnom sveučilištu nafte i plina "I. M. Gubkin" te na Moskovskom energetskom institutu. Oduvijek je voljela rusku književnost. Učenje jezika i joga - njeni su najomiljeniji hobiji. Privlače je nevjerojatna, duboka sličnost i srodstvo ruskog i hrvatskog jezika i naroda. Rukovodi moskovskom grupom prijatelja Hrvatske i hrvatskim večerima u Školi stranih jezika "Balkanika", a također vodi brigu o hrvatskoj knjižnici u "Balkanici".

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ena Bašić je rođena 9. siječnja 1995. godine u Slavonskom Brodu, gdje je završila osnovnu školu i klasičnu gimnaziju s odličnim uspjehom. Položivši maturu, 2013. godine upisala je studij Ruskog jezika i književnosti i Komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i trenutno je redoviti student četvrte godine (ak. god. 2016/2017). Od 2015. godine član je benda studenata rusistike „Očen' takie“ s kojim je održala nekoliko nastupa, od kojih je zadnji bio u sklopu festivala „Svijet na tanjuru“ na Europskom trgu u Zagrebu. Cilj benda je promocija ruskog jezika i glazbe kroz razne žanrove 20. i 21. prvog stoljeća među studentima rusistike – ali i šire. Na ljeto 2016. godine otputovala je na imanje „Čistoe nebo“ blizu Sebeža (gradić na jugozapadu Pskovske oblasti u Rusiji), gdje je kao volonterka radila na imanju ruskih domaćina, a u slobodno vrijeme se družila s ostalim volonterima iz Rusije upoznajući se pobliže s ruskim jezikom, načinom života, informirajući se o popularnoj glazbi u svrhe daljnjeg rada studentskog benda. Tijekom školovanja i studiranja bila je na nekoliko projekata u sklopu Youth in action/Erasmus+ programa u Nizozemskoj i Engleskoj. U slobodno vrijeme amaterski se bavi glumom i pjevanjem u zboru. Član je Satiričkog kazališta mladih u Slavonskom Brodu te Medley teatra u Zagrebu (glumačka sekcija i zbor). Od 2014. volontiram u Udruzi „Vrapčići“ (udruga za unaprjeđenje duševnog zdravlja).

Iva Matijević rođena je 1977. godine u Zagrebu (Republika Hrvatska). Studij ruskog jezika i književnosti (kao A predmeta) i studij komparativne književnosti (kao B predmeta) završila je 2005. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Direktorica je vlastite tvrtke Tvornica SLOVO MAT j.d.o.o. Sudski je tumač za ruski jezik. Unazad posljednjih desetak godina glavno područje njenih interesa i djelovanja je ruski jezik. U brojnim školama stranih jezika predavala je i predaje ruski jezik (stalni je predavač poslovnog ruskog jezika u firmi Ericsson Nikola Tesla). te prevodi usmeno i pismeno s hrvatskog i engleskog na ruski i obrnuto za mnoge hrvatske i ruske firme.

Osobna i poslovna web stranica:  http://www.prijevod-ruski.com

Lea Sever rođena je 5. ožujka 1998. godine u Sisku. Završivši srednju ekonomsku školu, shvatila je da je zapravo više zanimaju strani jezici i kulture. U školi je 12 godina učila engleski i 5 godina njemački jezik. Samostalno je naučila španjolski i nakon završetka škole položila maturu iz španjolskog jezika. Od 2016. godine studira španjolsku i rusku filologiju. Sudjelovala je na 19. Svjetskom festivalu mladeži i studenata koji je 2017. godine održan u gradu Soči u Rusiji. Oduševljena je ruskom kulturom i gostoljubivošću Rusa, koji su je naučili novim ruskim riječima, pjesmama i običajima. U slobodno vrijeme bavi se plesanjem, jogom i jahanjem. Vrlo voli putovati i nakon završetka fakulteta želi nastaviti učiti strane jezike i upoznavati se s novim kulturama.

Luka Šilović rođen je  24. siječnja 1987. u Zagrebu. Završivši osnovnu školu u Ogulinu gimnazijsko je školovanje nastavio u Gimnaziji Karlovаc. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je rusistiku (prevoditeljski smjer) i lingvistiku (računalni smjer). Usporedno s fakultetskim obvezama obavljao je razne poslove – prevodio tekstove s ruskog jezika na hrvatski i obratno za jednu građevinsku tvrtku, povremeno obavljao korekturu diplomskih radova, radio na administrativnim poslovima, vršio telefonsko anketiranje te nekoliko mjeseci uređivao vlastitu glazbenu emisiju na studentskom radiju. Profesionalni interesi vezani su mu za povijest ruskog jezika, računalnu lingvistiku, opću sintaksu, generativnu gramatiku i semiotiku. Ljubitelj je filma (napose ruskog, francuskog, američkog i njemačkog), glazbe i književnosti.

Marija Hairova rođena je u Moskvi gdje je završila englesku školu, a zatim i Fakultet povijesti na Moskovskom državnom sveučilištu "M. V. Lomonosov". Neko je vrijeme živjela u Stockholmu (Švedska). U Zagreb je došla na poziv tvrtke INA, gdje je, između ostaloga, radila na projektu "Bijele noći". Predaje rusku povijest na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Ima vlastitu tvrtku Oikumena d.o.o. Sudski je tumač za ruski jezik. Ima dvije kćeri koje uči ruskom jeziku i kulturi. U Marijinoj obitelji su i - dvije mačke i dva konja. Omiljene Marijine aktivnosti su: putovanja, nova poznanstva, druge kulture. Mnogo čita. Osim materinskim, ruskim, jezikom vlada i engleskim te hrvatskim jezikom, u nekoj mjeri švedskim i francuskim. Počasna je članica i suradnica Udruge za ruski jezik i kulturu, voditeljica Humanističke sekcije.

Mato Špekuljak rođen je 1953. godine u Đakovu (Republika Hrvatska). Od 1956. godine živi u Zagrebu. Studij ruskog jezika i književnosti (kao A predmeta) i poljskog jezika i književnosti (kao B predmeta) završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1985. godine s odličnim uspjehom. Radeći kao nastavnik ruskog jezika na Osnovnoj školi Pantovčak u Zagrebu uspješno je - od 19. veljače do 18. rujna 1986.- prošao Program uvođenja u samostalni odgojno-obrazovni rad. Od 28. lipnja do 3. kolovoza 1986. uspješno je na Moskovskom državnom sveučilištu "M. V. Lomonosov" prošao stručno usavršavanje predavača ruskog jezika. Ima višegodišnje iskustvo u nastavi ruskog jezika u zagrebačkim školama te kao prevoditelj za hrvatske tvrtke u Rusiji i Ukrajini. Autor je Kratke gramatike ruskog jezika, udžbenika, gramatike i konverzacijskog priručnika esperanta. Radio je kao knjižar, ravnatelj škole i časnik-prevoditelj u Hrvatskoj vojsci. Inicijator je i jedan od suosnivača Udruge za ruski jezik i kulturu. Redovni je član Udruge i obnaša u njoj dužnost predsjednika. U novije vrijeme uspješno je završio nekoliko stručnih usavršavanja u organizaciji Ruskog znanstvenog i kulturnog centra u Ljubljani te odgovarajućih institucija i organizacija iz Rusije.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Nenad Lastavica rođen je 1997. godine u Somboru (Republika Srbija). Osnovnu je školu završio u Dalju, a jezičnu gimnaziju u Osijeku. Tijekom osnovnog i srednjeg školovanja učio je ruski na tečajevima u Centru za strane jezike „Lingua“ u Osijeku te samostalno. Osim ruskoga, zanimaju ga i drugi strani jezici, posebno slavenski. U srednjoj je školi, u sva četiri razreda, sudjelovao na državnom natjecanju iz hrvatskoga jezika, od čega je dvaput postigao i prvo mjesto. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studira ruski jezik i književnost i južnoslavenske jezike i književnosti.

Oksana Rajić rođena je 1979. godine. Završila je srednju školu s pojačanom nastavom engleskom jezika u Sevastopolju. Po završetku srednje škole studirala je na Kijevskom državnom jezikoslovnom sveučilištu (bivši Visoka škola za strane jezike). Ima dvije specijalnosti: nastavnica engleskog jezika i psiholog. 2006. godine doktorirala je filozofiju. U različitim razdobljima imala je mogućnost raditi u sve tri struke. Od 2008. do 2013. godine sudjelovala je u rusko-ukrajinskom projektu posvećenom ruskoj filozofiji. Godine 2011.-2012. radila je na istraživačkom projektu iz područja psihologije u Zadru (Republika Hrvatska). U Zagrebu živi s obitelji od kolovoza 2014. godine. Predaje engleski jezik, nastavlja učiti hrvatski. Materinski jezici su joj ruski i ukrajinski.

Tatjana Kološina rođena je 1990. godine u malom gradiću Republike Baškortostan u Ruskoj Federaciji. Nakon uspješnog završetka srednje škole s intenzivnim učenjem engleskog jezika upisala je Kemijsko-biološki fakultet, a također društvenik i humanističkih znanosti Orenburgskog državnog sveučilišta. Po završetku studija stekla je stručno zvanje kemičara i profesora. Nakon što je tri godine radila u tvorničkim laboratorijama Baškirije i Jamalo-Nenecke autonomne oblasti Tatjana je odlučila proširite svoje horizonte kako u geografskom tako i u profesionalnom smislu. Sada Tatjana živi i radi u Moskvi kao pomoćnica šefa u IT-kompaniji koja se uspješno razvija. Stjecanje novih znanja i prema poslu za nju su temelj osobnog nadahnuća i sreće. Aktivna je članica grupe prijatelja Hrvatske u partnerskoj moskovskoj Školi stranih jezika "Balkanika" i predstavnica te grupe u ime zagrebačke Udruge za ruski jezik i kulturu.

Kontakt: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Valerij Aleksandrovič Kuvakin rođen je u Moskvi. Završio je Filozofski fakultet Moskovskog državnog sveučilišta "M. V. Lomonosov" (1967.). Godine 1970. obranio je magistarsku radnju pod naslovom "Egzistencijalizam N. Berdjajeva i suvremenost" Iste godine započeo je raditi na Filozofskom fakultetu Moskovskog državnog sveučilišta "M. V. Lomonosov". Doktorski rad, pod naslovom "Religiozni idealizam u Rusiji epohe imperijalizma", obranio je 1980. godine. Od godine 1984. je profesor, a od godine 1986(5?) do godine 1992. - pročelnik Katedre povijesti filozofije naroda SSSR / povijesti ruske filozofije. Bio je član uredništva časopisa "Revolucionarni svijet" (1982.-1984.), glavni urednik (do 1993.) časopisa "Vjesnik Moskovskog državnog sveučilišta. Serija: filozofija". Od 1996. glavni je urednik tromjesečnika "Zdrav razum. Časopis skeptika, optimista i humanista". Sastavljač je, urednik i autor predgovora u nizu monografija stranih mislilaca humanističke orijentacije, a također urednik i jedan od autora knjige "Povijest ruske filozofije: X.-XX. stoljeće (svezak I. i II. Buffalo, SAD, 1994.,na engleskom jeziku).

Vasilij Viktorovič Vančugov doktor je filozofskih znanosti, profesor Filozofskog fakulteta Moskovskog državnog sveučilišta M. V. Lomonosova.

Autor je monografija "Ruska misao u potrazi za "novim svijetom": "Zlatni vijek" američke filozofije u kontekstu ruske samospoznaje" (Moskva 2000.); "Moskvozofija & Peterburgologija. Filozofija grada (Moskva 1997.); "Žene u filozofiji (iz povijesti ruske filozofije XIX.-početka XX. stoljeća) (Moskva 1996, 2. izdanje 2010.): "Pregled povijesti filozofije "autentično-ruske" (Moskva 1994.); a također je napisao brojne članke u časopisima i enciklopedijskim izdanjima. Objavljuje članke u mrežnim projektima (elektroničkim sredstvima informiranja) na temu aktualnih pitanja filozofije, politike, obrazovanja i kulture.

Počasni je član hrvatske Udruge za ruski jezik i kulturu od 12. prosinca 2012, a također njen suradnik.

Zvonimir Ibrišević rođen je 26. travnja 1994. u Zagrebu. Do svoje dvadesete godine živioje sa svojom obitelji (majkom, ocem i sestrom) u Samoboru, gdje je s odličnim uspjehom završio osnovnu školu. Gimnaziju Lucijana Vranjanina u Zagrebu upisao je 2009. godine, a maturirao je u toj gimnaziji 2013. Filozofski fakultet u Zagrebu upisao je 2013. godine kao redovni student kroatistike i rusistike. Nakon ljetnog semestra 2014. godine otišao je na službeno putovanje u Moskvu gdje je, kao pomoćni radnik stolarije „Hercigonja“, nešto više od tri tjedna radio na jednom od gradilišta ulice Ostrovnaja. Zatim je, iduće ljeto, 2015. godine, od 15. do 23. srpnja, boravio u ljetnom kampu „Baltijskij Artek“ u Kalinjingradskoj oblasti, gdje je bio član filološke sekcije, čiji je zadatak, između ostalog, bila promocija klasične i suvremene literature među mladima, kao i prikupljanje podataka o trenutnom poznavanju literature. Osim svakodnevnih redovnih lekcija vezanih za temu ruskoga identiteta, sudjelovao je i u projektima medijske sekcije (primjerice: video o političkoj i rasnoj raznovrsnosti u Rusiji ili reklamni video za Veleposlanstvo Ruske Federacije) te na lekcijama o suvremenoj ruskoj literaturi i glazbi.